Kaos na riječkom fakultetu: Izbor dekana odgođen u zadnji čas

Fakultetsko vijeće Fakulteta zdravstvenih studija danas je trebalo birati novog dekana, međutim to se neće dogoditi jer nakon što je rektor Sveučilišta u Rijeci Goran Hauser u ponedjeljak zatražio da ta ustanova ukine odluku o raspisivanju izbora za dekana, Uprava fakulteta jučer je odlučila da će tako i postupiti, piše Ingrid Šestan Kučić za Novi list.

To je potvrdila i dekanica Daniela Malnar konstatirajući da se odgađa sjednica Fakultetskog vijeća zakazana za srijedu i odlučivanje o točkama dnevnog reda koje se odnose na izbor dekana, budući da bi provođenje izbora prije razrješenja spornih pravnih pitanja moglo dovesti do dodatne pravne nesigurnosti i ugroziti zakonitost postupka.

U utrci za dekana danas su trebali biti prodekan Željko Jovanović, kao i Sandra Bošković te Gordana Starčević-Klasan, obje zaposlenice te ustanove, a do jučerašnjeg poništenja izbornog postupka došlo je nakon dvomjesečne akademske bitke oko toga udovoljava li četvrti kandidat, Amir Muzur, uvjetima za kandidaturu.

Povjerenstvo za provedbu izbora u dva je navrata donijelo isti zaključak prema kojem Muzur ne udovoljava uvjetima jer nije na toj ustanovi zaposlen u punom radnom vremenu, dok je Muzur drukčije shvaćao odredbe Statuta te je u dva navrata na rektorovu adresu uputio pritužbe na takvu odluku, ali i upozorio na proceduralne nepravilnosti.

U pitanju autonomija

Osim što je Uprava fakulteta zaključila da obustavlja izbor, jedan od kandidata za dekana, Željko Jovanović, jučer je na rektorovu adresu, ali i adrese svih članova Senata, uputio zahtjev za preispitivanje odluke rektora od 6. srpnja te zaštitu zakonitosti, autonomije fakulteta i prava kandidata u postupku izbora dekana Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.

Navodeći da se postupak izbora dekana već mjesecima odgađa zbog uzastopnih neosnovanih prigovora kandidata Amira Muzura za kojeg je Povjerenstvo za izbor dekana utvrdilo da ne ispunjava statutarne uvjete za kandidaturu, Jovanović kaže da odluka Hausera o zaustavljanju postupka izbora dekana Fakulteta zdravstvenih studija nije samo odluka o jednom izbornom postupku.

– Ona predstavlja presedan koji dovodi u pitanje autonomiju svih sastavnica Sveučilišta u Rijeci i pravnu sigurnost svakog budućeg izbora dekana. Smatram da je odluka donesena pogrešnom primjenom Zakona o ustanovama i Zakona o općem upravnom postupku, premda Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izričito propisuje da se postupak i uvjeti izbora dekana uređuju statutom fakulteta. Kada je zakonodavac to pitanje već uredio posebnim zakonom i prepustio ga statutarnoj autonomiji fakulteta, nema mjesta primjeni drugih propisa kojima se uvode dodatni uvjeti zakonitosti koje zakon ne poznaje. U konkretnom slučaju nije riječ o pravnoj praznini u Statutu Fakulteta. Statut uređuje postupak izbora dekana, uključujući uvjete kandidature, pokretanje postupka, rad Povjerenstva i odlučivanje Fakultetskog vijeća. Pitanja na kojima rektor temelji svoju odluku, a to su obvezni sadržaj odluke o pokretanju postupka i vrijeme njezine objave, nisu pitanja koja Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ili Statut ostavljaju otvorenima za popunjavanje Zakonom o ustanovama, nego zahtjevi koje taj zakon uopće ne postavlja za izbor dekana. Stoga nije riječ o popunjavanju pravne praznine, nego o uvođenju novih uvjeta zakonitosti koje poseban zakon ne poznaje. Posebno zabrinjava činjenica da je cijeli postupak zaustavljen zbog prigovora kandidata za kojeg je Povjerenstvo za izbor dekana utvrdilo da ne ispunjava statutarne uvjete za kandidaturu. Time se zaštita navodnih prava jednoga kandidata pretvorila u povredu prava svih ostalih kandidata koji uvjete ispunjavaju te u ograničavanje prava Fakultetskog vijeća da izvrši svoju zakonsku ovlast i slobodno izabere dekana. Sve se to moglo izbjeći da je kandidat Muzur pravodobno uredio svoj radnopravni status u skladu sa Statutom Fakulteta, ali on to nije htio. Umjesto toga, mjesecima svjedočimo pokušajima da se pronađe pravni put kojim bi se prevladala činjenica da uvjeti za kandidaturu nisu bili ispunjeni. Zbog toga je u pitanje doveden cijeli izborni postupak, a zajedno s njim i autonomija Fakulteta, iznosi Jovanović.

Nastavak pritisaka

Ujedno dodaje i da ovu odluku promatra i kao nastavak pritisaka kojima su tijekom cijelog postupka bili izloženi članovi Fakultetskog vijeća.

– Umjesto da slobodno odlučuju u skladu sa Zakonom, Statutom i vlastitom akademskom savješću, mjesecima su izloženi odgodama, intervencijama i postupcima koji objektivno stvaraju pritisak na njihovo odlučivanje. Takva atmosfera nije dostojna akademske zajednice i ozbiljno narušava povjerenje u slobodu i autonomiju odlučivanja Fakultetskog vijeća. Posebno zabrinjava i činjenica da je rektor Hauser postupao po prigovoru koji je zaprimljen prije nego što je Fakultetsko vijeće uopće donijelo odluku na koju se taj prigovor navodno odnosio. Prema službenoj potvrdi iz sustava Faros, prigovor je u Rektoratu zaprimljen 29. lipnja 2026. godine u 9.25 sati, dok je sjednica Fakultetskog vijeća bila zakazana istoga dana u 14.30 sati. Smatram da upravo ta okolnost zahtijeva dodatno i potpuno obrazloženje kako bi se otklonila svaka sumnja u zakonitost provedenog postupanja. Akademska zajednica ima pravo znati na temelju kojeg akta i koje zakonske ovlasti se moglo odlučivati o prigovoru protiv odluke koja u tom trenutku nije postojala, upozorava Jovanović.

Upozorava i da se više ne radi samo o Fakultetu zdravstvenih studija jer ako se danas prihvati da se izbor dekana može zaustaviti naknadnim pravnim konstrukcijama i tumačenjima koja ne proizlaze iz posebnog zakona i statuta fakulteta, sutra nijedna sastavnica Sveučilišta neće imati stvarnu autonomiju u izboru svojih čelnika.

– Ako se danas prihvati da se kriteriji zakonitosti izbornog postupka mogu naknadno mijenjati primjenom propisa koje poseban zakon ne predviđa, sutra nijedna sastavnica Sveučilišta neće moći biti sigurna da će njezin izbor dekana završiti prema pravilima koja su vrijedila kada je postupak započeo. Zbog toga sam rektoru podnio zahtjev za preispitivanje njegove odluke, a Senatu Sveučilišta dostavio ga na znanje. Očekujem da se o svim otvorenim pravnim pitanjima raspravlja argumentima, a ne autoritetom funkcije. Sveučilište svoj ugled ne štiti poništavanjem zakonito započetih postupaka, nego dosljednom primjenom zakona, poštovanjem autonomije svojih sastavnica i spremnošću da preispita vlastite odluke kada za to postoje ozbiljni pravni razlozi. Ako članovi Senata na ovakav presedan ostanu nijemi, tada više neće biti riječ samo o jednom izboru dekana. Bit će to pitanje opstanka autonomije Sveučilišta kao jedne od temeljnih ustavnih vrijednosti Republike Hrvatske. Autonomija sveučilišta ne čuva se deklaracijama, nego svakodnevnim poštovanjem zakona, statuta i granica ovlasti. Ako danas prijeđemo preko ovog presedana, sutra će biti znatno teže braniti autonomiju bilo koje sastavnice Sveučilišta. Tada autonomija više nije stvarnost, nego samo riječ zapisana u Ustavu i zakonu, uvjeren je Jovanović.